Svjetski dan šećerne bolesti se obilježava devetu godinu zaredom sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetic Federation). Tema obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana dijabetesa je „Žene i dijabetes – naše pravo na zdravu budućnost“ (engl. Women and diabetes – our right to a healthy future).

Ovogodišnja kampanja promiče važnost obrazovanja i liječenja žena sa šećernom bolesti ili  povećanim rizikom za razvoj ove bolesti da bi se poboljšalo njihovo zdravlje i ojačala njihova uloga u prevenciji razvoja šećerne bolesti u cijeloj obitelji.

Svim ženama sa šećernom bolesti je potrebno osigurati pravodobno i dostupno liječenje i obrazovanje kako bi se smanjili štetni učinci bolesti.

Činjenice o šećernoj bolesti:

• U svijetu od šećerne bolesti boluje 199 milijuna žena, od toga su dvije od pet u reproduktivnoj dobi, njih više od 60 milijuna.
• Šećerna bolesti je deveti uzrok smrti žena (2,1 milijuna godišnje).
• Žene sa šećernom bolesti imaju 10 puta veći rizik od razvoja akutne koronarne bolesti.
• Procjenjuje se da je 16 posto trudnica (oko 21 milijun) protekle godine imalo gestacijski dijabetes: prema predviđanjima će polovica njih razviti dijabetes u narednih pet do deset godina.
• 50 % slučajeva hiperglikemije u trudnoći su imale žene mlađe od 30 godina
• 70 % šećerne bolesti tipa 2 se može spriječiti prihvaćanjem zdravih stilova života
• 70 % preuranjenih smrti odraslih je povezano sa štetnim navikama razvijenim tijekom adolescencije

Izvor:  www.idf.org

Utvrđeno je da žene kao majke imaju velik utjecaj na zdravstveno stanje svoje djece i u odraslom razdoblju. Majke koje imaju veći utjecaj na raspolaganje obiteljskim sredstvima više odvajaju za zdravlje, prehranu i obrazovanje. Majke su čuvarice zdravlja svoje obitelji i djece te se ove godine Svjetski dan šećerne bolesti posebno posvećuje njima.

Žene i dijabetes – naše pravo na zdravu budućnost

U svijetu od šećerne bolesti trenutno boluje 415 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine bolovati 642 milijuna. Prema registru CroDiab, u Hrvatskoj je 2016. godine zabilježeno 284 185 osoba sa šećernom bolešću, a pretpostavlja se da preko 40 % slučajeva nije ni dijagnosticirano.

Prioritet prevencije šećerne bolesti bi, posebice za razvijene zemlje, trebalo biti promicanje tjelesne aktivnosti djevojaka u pubertetu te općenito obrazovanje žena i djevojaka koje mogu najviše utjecati na prevenciju šećerne bolesti tipa 2 kod budućih generacija razvijanjem zdravih prehrambenih navika svoje djece te poticanjem djece na svakodnevnu tjelesnu aktivnost.

Dijabetes

Šećerna se bolest naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Više je razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je među njima promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

Svjetske procjene govore da 415 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među gotovo 5 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka je druga osoba mlađa od 60 godina. Na svjetskoj razini troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose preko 670 milijardi dolara.

U Europi od šećerne bolesti boluje 60 milijuna osoba, a troškovi liječenja i skrbi za šećernu bolest iznose preko 150 milijardi američkih dolara godišnje. Ipak, više od 620.000 osoba godišnje umre od njezinih posljedica. Unutar europske regije, šećerna je bolest najčešća u Turskoj i zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, čime je usporediva s Poljskom, Švicarskom i Lihtenštajnom.

Prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj 260.092 punoljetnih osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, a broj oboljelih se povećava iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih više od 400.000 odraslih osoba; drugim riječima, svaka deseta osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest.

Istraživanja pokazuju da trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijardi kuna godišnje odnosno 11,5 % proračuna HZZO-a. Iz javnozdravstvene perspektive, važno je naglasiti da čak 86 % ovog iznosa čine troškovi zbrinjavanja i liječenja komplikacija šećerne bolesti – oštećenja očiju, bubrega i krvožilnog sustava. Ovi epidemiološki podaci pokazuju koliko je važno na vrijeme prepoznati i liječiti šećernu bolest, ali i podići svjesnost šire javnosti da se sprije njezine komplikacije i produži kvalitetniji život osoba sa šećernom bolešću.

Izvori:

IDF Diabetes atlas – Seventh edition, Update 2015

CroDiab registar osoba sa šećernom bolesti

hzjz.hr